"Svojom suptilnošću i poetikom svjetlosti koja prolazi kroz skulpture, one plijene pozornost, a osjetljivom monumentalnošću i oblikom pozivaju na razmišljanje i razumijevanje prirode i našeg osobnog doživljaja i odnosa prema njoj."

pahuljice 2-298%20smallpahuljice 2-213%20ratio%2011pahuljice 2-292%20ratio%2011

O autorici

Zvonimira Karavida rođena je 1991. godine u Zadru. Završila je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zadru, smjer slikarski dizajner. Diplomirala je kiparstvo na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci 2016. godine. Od završetka studija do danas kontinuirano se bavi kiparstvom, a ponajviše istraživanjem medija stakla u kojem je ostvarila i nekoliko izložbi. Najrecentnije su samostalna izložba u Muzeju antičkog stakla u Zadru, gdje je izložila po prvi put svoje staklene skulpture – periske, te grupna izložba Dijalog2 pod nazivom Priroda u transparentnom objektu u Galeriji Juraj Klović u Rijeci.

Sudjelovala je na nekoliko grupnih izložbi, a njezine Staklene periske odabrane su kao godišnje nagrade Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske.

Živi i radi u Zadru. Aktivno se bavi kiparstvom, njezini se radovi mogu naći u privatnim kolekcijama.

PUBLIKACIJE I FOTOGALERIJA

IMG 20191119-WA0017%20small

Periska

A more descriptive sub heading.

Staklene periske različitih formata nastaju kao dio autoričina osobnog identiteta, njezine povezanosti s morem, životom u njemu i oko njega, a mogu se prevesti kao i svojevrsni hommage najvećim školjkašima Jadranskoga mora kojima prijeti, gotovo pa i potpuno, izumiranje.

Proces izrade skulptura autorica doživljava kao svojevrstan dijalog s materijalom. Izvodi skulpture staklenom fuzijom i svakoj posebno udahnjuje osobnost pomno odabranim detaljima nađenih neposredno uz obalu – dijelovima biljaka, školjkama, kamenjima, koje potom utiskuje na staklenu površinu. Mirnoću stakla autorica razbija kombiniranjem detalja stvarajući tako organičku i metikuloznu površinu koja hipnotički privlači gledatelja na studiozno promatranje.


IMG 20191119-WA0022%20ratio%2011
periske9 71%20ratio%2011
IMG 20191119-WA0017%20ratio%2011
periske9 13%20ratio%2011
IMG 20191119-WA0017%20small

Galeb

Minimalističkim, decentnim načinom oblikovanja skulpture Galeb Zvonimira Karavida prenosi galebov slobodan let, a valovitom strukturom, laganom nabranošću i prozirnošću stakla, izvodi odsjaje mora i morskih valova na galebovim raširenim krilima.

Stakleni dio skulpture autorica spaja za minimalističko oblo ili kvadratno kameno postolje, a postavljeno na takav način, ne možemo se oteti dojmu promatranja trenutka kada galeb uzlijeće s obale.

Skulptura Galeb iznosi autoričin doživljaj leta galeba, njegovu lakoću, pokrete i mogućnost lebdjenja na vjetru i zraku. S aspekta simboličkog, idejom skulpture autorica razmatra tematiku unutrašnje slobode pojedinca i intimnost čovjekove samosvjesnosti. 

A more descriptive sub heading.

IMG 20191119-WA0017%20small
IMG 20191119-WA0022%20ratio%2011
IMG 20191119-WA0017%20ratio%2011
periske9 26%20ratio%2011
IMG 20191119-WA0011%20ratio%2011
IMG 20191119-WA0017%20small

Pahuljica

A more descriptive sub heading.

Proces izrade Pahuljice traje nekoliko dana. Svaka pahuljica se ručno slaže, oblikuje i priprema od osamnaest komadića stakla.

U prirodi je svaka pahulja jedinstvena i ima svoj poseban oblik koji ovisi o temperaturi na kojoj je nastala. Za razliku od snježnih pahuljica, staklene nastaju na temperaturi od 800 stupnjeva tehnikom staklene fuzije koja pogoduje raznim slučajnostima, stoga svaka u sebi sadrži barem jedan detalj koji ju čini drugačijom od ostalih.

Jedinstvenost i jednostavnost svake skulpture posebice dolazi do izražaja kada su obasjane svjetlošću, a tada izgledaju očaravajuće unoseći u prostor poetiku igre svjetlosti i sjena.

Slagane su u dva oblika i veličine (15 cm i 17 cm), a poput kristala leda i ove staklene pahulje prate oblik šesterokuta te nisu savršeno simetrične.

IMG 20191119-WA0022%20ratio%2011
IMG 20191119-WA0017%20ratio%2011
periske9 26%20ratio%2011
IMG 20191119-WA0011%20ratio%2011
IMG 20191119-WA0017%20small

Motar

Motar je biljka uz koju autoricu vežu najranija sjećanja na bezbrižna ljeta u vikendici njezina djeda gdje raste na stijenama uz samo more, a tu se nalazi još i danas. Upravo je taj motar poslužio kao inspiracija za njezin diplomski rad.

Radovi su nastali tako da se u pripremljeni kalup stave komadići stakla koji se pod visokim temperaturama tale i spajaju nekoliko dana, a kada se ohladi, kalup se razbija – što svaku skulpturu čini neponovljivom.

Skulptura Motar nastaje kao translacija žilave i otporne biljke u izvanrednu skulpturu od materijala stakla, koji je krhak i lomljiv. Svojevrsna dualnost i (ne)vidljive nepravilnosti površine i oblikovanja skulpture predstavljaju i unutarnja previranja koja je autorica u životu doživjela te upravo ovu skulpturu smatra najznačajnijim simbolom svoga odrastanja.

Motar je biljka uz koju autoricu vežu najranija sjećanja na bezbrižna ljeta u vikendici njezina djeda gdje raste na stijenama uz samo more, a tu se nalazi još i danas. Upravo je taj motar poslužio kao inspiracija za njezin diplomski rad.

Radovi su nastali tako da se u pripremljeni kalup stave komadići stakla koji se pod visokim temperaturama tale i spajaju nekoliko dana, a kada se ohladi, kalup se razbija – što svaku skulpturu čini neponovljivom.

Skulptura Motar nastaje kao translacija žilave i otporne biljke u izvanrednu skulpturu od materijala stakla, koji je krhak i lomljiv. Svojevrsna dualnost i (ne)vidljive nepravilnosti površine i oblikovanja skulpture predstavljaju i unutarnja previranja koja je autorica u životu doživjela te upravo ovu skulpturu smatra najznačajnijim simbolom svoga odrastanja.

A more descriptive sub heading.

IMG 20191119-WA0017%20small
IMG 20191119-WA0017%20ratio%2011
IMG 20191119-WA0017%20ratio%2011
periske9 26%20ratio%2011
IMG 20191119-WA0011%20ratio%2011

Fotografije: Marta Soljačić i Zvonimira Karavida
Tekst: Marija Jurun i Zvonimira Karavida

O STAKLU

Staklo je jedno od najstarijih i najimpresivnijih ljudskih otkrića. Za razliku od drva ili gline staklo, kao takvo, nije pronađeno u prirodi, stoga predstavlja najstariju umjetnu tvorevinu. Od prvih dana do danas način njegova dobivanja nije se bitno izmijenio. Elemente (kvarcni pijesak, soda i vapnenac) od kojih je stvoreno nalazimo u prirodi, no potrebno ih je zagrijavati do tekućega stanja. Hlađenjem se smjesa vraća u kruto stanje te tako nastaje staklo.

Općenito je prihvaćeno da pronalazak stakla nije nastao slučajnim ili svjesnim spojem sirovina, već da je to bio dugotrajan proces koji je započeo prije gotovo 5000 godina, na prijelazu 3. u 2. tisućljeće pr. Kr. Mada se znanstvenici još uvijek razilaze u određenju prostora i vremena njegova nastanka, sigurno je da su začetci staklarskoga stvaralaštva vezani za narode Mediterana i Bliskog istoka.

Od samih početaka do danas staklo je nezamjenjiv materijal u svakodnevnome životu, građevinarstvu, industriji, medicini, znanosti i umjetnosti. Mogli bismo ga opisati kao anorgansku, amorfnu, prozirnu, krutu tvar koja posjeduje veliku čvrstoću i tvrdoću, no vrlo je krhko i podložno lomu. Pripada skupini kemijski vrlo postojanih materijala te je otporno na djelovanje vode, soli, alkohola, raznih kiselina i drugih organskih otapala. Osim toga, staklo je jedini materijal koji se može potpuno reciklirati, i to nebrojeno puta.

Ono je materijal koji ne blokira svjetlost, a umjetnici stakla povlašteni su uhvatiti i stvoriti svjetlo unutar materije.

Sve skulpture autorice nastaju od recikliranih materijala. Staklo pronalazi na otpadnim hrpama staklarskih radnji, a kamena postolja pomno odabire u kamenoklesarskim radionicama. Materijalu koji je odbačen udahnjuje novi život, svojim vizijama i idejama, što rezultira izvanrednim i jedinstvenim umjetničkim djelima.

KONTAKT

SIO, Obrt za kreativno stvaralaštvo
Bana Josipa Jelačića 17 B
23000 Zadar
zvonimira.karavida@gmail.com
0915926958

IMG 20191119-WA0017%20smallIMG 20191119-WA0004%20ratio%2011pahuljice 2-231%20smallpahuljice 2-213%20smallperiske9 65%20ratio%2011pahuljice 2-236%20ratio%2011pahuljice 2-65%20ratio%2011pahuljice 119%20ratio%2011pahuljice 225%20ratio%2011pahuljice 2-342%20ratio%2011